Prošle sedmice nakon dva meseca rada, Zavičajni muzej iz Priboja, završio je radove na iskopavanju srednjovekovnog grada Jagata. Na visini od oko 900 m nadmorske visine, konačno su se pojavili obrisi nekadašnjeg donjeg grada, odbrambene kule i dela zida, a sve to zahvaljujući finansijskoj podršci Opštine Priboj, koja je za javne radove izdvojila 2 miliona dinara.
Na iskopavanju Jagata radilo je 20ak ljudi, čiji je rad bio finansiran iz sredstava lokalne samouprave. Ovo je samo prva faza iskopavanja, a ono što sledi u narednim godinama je delimična rekonstrukcija zidova i stavljanje Jagata u turističku ponudu Priboja. Buduća istraživanja, koja tek slede, daće više podataka o tome kako je u gradu bio organizovan život. Prema rečima direktora Zavičajnog muzeja iz Priboja, Sava Derikonjića, ni to kada je stvarno sagrađen, ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali je evidentno, imajući u vidu tip gradnje da se radi o objektu koji je zidan pre početka 15. veka.
Tvrđava na čijem se iskopavanju radilo zauzima prostor od 1,2 hektara, sa ostacima kule osmatračnice, odbrambenog zida i odbrambene kule četvorougaonog oblika. Nastanak Priboja kao grada direktno je povezan sa utvrđenjem Jagat na Biću, što se dalo zaključiti iz istorijskih spisa. Najstariji pisani podaci o postojanju Jagata datiraju iz 1448. Zbog njegove važnosti, pod njegovim zidinama ginule su vojske srpskih despota i bosanskih banova. Padala je tvrđava iz jedne u drugu ruku sve do 1530. godine kada su Jagat osvojili Turci.
Tek započeto iskopavanje ovog drevnog grada je višegodišnji projekat Zavičajnog muzeja, koji će u budućnosti realizovati uz pomoć lokalne samouprave. Prva faza podrazumeva arheološka istraživanja gornjeg i donjeg dela Jagata, druga konzervaciju zidova, kula, bunara, cisterni za vodu, magacina za hranu, oružarnice, vojne kasarne i starešinske štabne prostorije. Sledi delimična rekonstrukcija, a nakon toga turistička promocija. Ukoliko se prilikom iskopavanja Jagata potvrdi postojanje naseobine iz gvozdenog doba i pronađe još materijalnih tragova, Mali Bić, kao istorijska i kulturna zaostavština, imaće dvomilenijumski značaj.
Foto: FB Zavičajni muzej Priboj